Uvodna riječ

Dobrodošli na mrežnu stranicu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Varšavi.

Hrvatska i Poljska prijateljske su države koje  povezuje niz zajedničkih interesa u području međunarodne politike, sigurnosti, gospodarstva i kulture. Otkad je  RH postala članicom NATO-a 2009. i Europske unije 2013. godine,  naše dvije zemlje kao saveznici i partneri uspješno surađuju u sustavu kolektivne sigurnosti i oblikovanju europskih politika. Hrvatska u Poljskoj uživa simpatije poljskih građana kao zemlja iznimnih prirodnih ljepota, bliskog naroda i sličnih tradicija, a Hrvati se u Poljskoj osjećaju dobrodošli.

U Republici Poljskoj danas  živi oko 800 Hrvata, od kojih je većina  koncentrirana na području  Šlezije i u Varšavi. Na području Republike Poljske uspostavljeno je  pet Konzulata RH na čelu s počasnim konzulima, a na četiri poljska sveučilišta  postoje studiji i katedre za hrvatski jezik – jedan od najpopularnijih slavenskih jezika među poljskim studentima. U  Varšavi radi i dopunska Hrvatska škola za djecu naših državljana.

Republika Poljska priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., istovremeno s članicama EZ, a diplomatski odnosi uspostavljeni su 11. travnja iste godine.  Ubrzo zatim otvoreno je i Veleposlanstvo RH u Varšavi. Tek nakon uspostave neovisnosti RH i demokratske tranzicije kako u Hrvatskoj tako i u Poljskoj, stekli su se uvjeti za izgradnju  bilateralnih odnosa dviju država i naroda na novim osnovima i u svim područjima međudržavne suradnje. 

Međutim,  treba istaknuti da hrvatsko-poljske veze sežu puno dalje u prošlost.  Hrvatski i poljski narod blisko su  povezani kroz  tisućljetnu povijest i pripadnost  europskom kulturnom i civilizacijskom krugu, te imaju iskustvo  sudjelovanje u zajedničkim državno-pravnim zajednicama. Na velikom području koje se još u vrijeme Ludovika I. Anžuvinca u 14. stoljeću prostiralo “između Jadrana I Baltika” isprepliću se naša povijest i sudbina.  Hrvati i Poljaci dijelili su zajedničke vladare  i dinastije, ali i teško iskustvo naroda stiješnjenih između velikih carstava i susjednih hegemona.  Hrvatski humanistički intelektualci, pripadnici plemstva I klera, papinski legati tijekom 15. i 16. stoljeća školovali su se na  Sveučilištu u Krakowu, gdje su ostavili trag – kao savjetnici dvora, crkvenih velikodostojanstvenika, ili u znanosti.  U 19. stoljeću u vrijeme “buđenja  naroda” i jačanja nacionalne samosvijesti,  hrvatski i poljski pisci,  umjetnici  i političari komunicirali su razmjenjujući misli o uporabi vlastitog jezika, jačanju političkog i kulturnog identiteta svojeg naroda. Tijekom Prvog svjetskog rata na području današnje Poljske stradalo je vise desetaka tisuća hrvatskih vojnika koji su služili u Austro-ugarskoj vojsci, te im upravo povodom 100. Obljetnice Velikog rata Republika Hrvatska odaje dužno poštovanje. “Između dva rata”  veliki hrvatski književnici i jezikoslovci djelovali su u Varšavi i Krakowu, a nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme ograničenih političkih kontakata, upravo su poljski i hrvatski slavisti održavali  svojevrsni kontinuitet znanstvene i kulturne razmjene “na životu”.

Tijekom političke i ekonomske tranzicije početkom 1990-ih intenzivniji gospodarski, pa  politički odnosi  Hrvatske i Poljske nisu bili u fokusu ni Zagreba niti Varšave, jer su obje države bili usmjerene  na  povezivanje sa zapadnim  državama u cilju svoje euro-atlantske integracije.  Ostvarenje ovih ambicija u RH usporila je vojna i politička agresija te oslobodilački i obrambeni  Domovinski rat. Primjerice, Republika Hrvatska, nakon mirne reintegracije preostalih okupiranih područja, tek je 1998. uspostavila ustavno-pravni poredak na cijelom državnom teritoriju, dok je Republika Poljska već 1999. postala  članicom NATO-saveza, a 2004.  i punopravnom članicom Europske Unije.

Republika Poljska pružala je djelatnu političku i stručnu potporu ulasku RH u Europsku uniju, te je upravo u vrijeme poljskog predsjedanja Vijećem EU naša zemlja završila proces pristupnih pregovora. Od tada hrvatsko-poljska  bilateralna i suradnja u okviru EU, NATO-a i međunarodnih organizacija postaje još sadržajnija. Hrvatska i Poljska izvrsno surađuju i na regionalnoj razini, te se, primjerice, u 2018.  održava već VII. Forum hrvatskih i poljskih regija, kao svojevrsna platforma za razmjenu iskustava između hrvatskih županija i poljskih vojvodstava, a posebice na temu korištenje  europskih fondova  i kohezijske politike EU.

Republika Hrvatska zainteresirana je za još dinamičnijom suradnjom s Republikom Poljskom koja predstavlja jedno od najpropulzivnijih srednjoeuropskih država  i veliko, gotovo 40-milijunsko tržište. Vjerujemo da će u budućnosti bolja međusobna  povezanost - kako na području prometne tako i energetske infrastrukture, te digitalnih tehnologija  - na području Srednje Europe pridonijeti rastu regionalnog, pa i hrvatskog gospodarstva. Upravo  je to smisao  regionalne hrvatsko-poljske “Inicijative triju mora”, kao doprinosa razvoju europske i srednjoeuropske gospodarske kohezije. Ovu inicijativu su 2016. u Dubrovniku pokrenuli predsjednici RH i RP, Kolinda Grabar-Kitarović i Andrzej Duda.

U Poljskoj uspješno posluju neke od najznačajnijih hrvatskih tvrtki poput Podravke, Orbica i Dalekovoda. One predstavljaju izvrstan primjer dobrih poslovnih mogućnosti u RP.  Usprkos tome, Poljska kao izvozno tržište još uvijek ne izaziva dovoljnu pozornosti hrvatskih  proizvodnih i uslužnih tvrtki. Stoga želimo ohrabriti poslovne ljude  iz RH da krenu u gospodarski prodor u Poljsku, a Veleposlanstvo pritom nudi svoju pomoć u sustavu Gospodarske diplomacije MVEP-a.

Moramo istaknuti da robna razmjena između Hrvatske i Poljske kontinuirano raste, te je primjerice, s 570 milijuna eura 2014., u 2017. dosegla oko 960 milijuna eura. Raste i hrvatski izvoz u Poljsku (u 2014. iznosio je oko 140, a u 2017., oko 200 milijuna eura) međutim to je još uvijek ispod stvarnih mogućnosti. Za RH  izazov predstavlja  i sve  veći trgovinski deficit s Poljskom, ali, s druge  strane, treba uzeti u obzir da svake godine raste  broj poljskih  turista koji provode odmor u Lijepoj našoj koji je u 2017.  dosegnuo   oko jedan milijun. Ovdje ipak  ističemo kako se za nas ovdje ne radi isključivo o prihodu, budući veliku nenaplativu vrijednost predstavlja i mogućnost izravnih ljudskih kontakata hrvatskih i poljskih građana, te upoznavanje  povijesne i kulturne baštine Hrvatske.

Budući da je i Poljska prelijepa zemlja bogate  kulture ponovno ju otkriva i posjećuju sve više hrvatskih građana, čemu su pridonijele stalne izravne avionske veze između Zagreba i Varšave, te sezonske  između  hrvatske obale i drugih poljskih gradova. Naši ljudi još uvijek najčešće putuju u južne poljske regije poput Malopoljske i  kraljevskog grada Krakowa, otkud dolazi poljski papa, sv. Ivan Pavao II, koji se duboko urezao u pamćenje i srce hrvatskog naroda.

Veleposlanica dr.sc. Andrea Bekić